Složna Braća Indeks
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Složna Braća Indeks


 
PrijemPrijem  GalerijaGalerija  TražiTraži  Latest imagesLatest images  Registruj seRegistruj se  PristupiPristupi  Video igreVideo igre  

 

 Američka samokritika

Ići dole 
AutorPoruka
draganva
Admin
draganva


Muški
Broj poruka : 2797
Godina : 51
Lokacija : Valjevo
Datum upisa : 30.01.2007

Američka samokritika Empty
PočaljiNaslov: Američka samokritika   Američka samokritika Icon_minitimeUto Feb 13, 2007 7:38 am

O Istvudovim „Pismima sa Ivo Džime”, Ogustovom „Zbogom Bafana”, Ejrovim „Beleškama o skandalu”... Večeras premijere naših filmova

Američka samokritika Klintistvudzu3

Klint Istvud, legenda u Berlinu


Veliki problem svih filmova koji svoju premijeru imaju na nekom velikom i važnom svetskom festivalu jeste što ih neminovno prati ono što se zove visoka očekivanja. Sve što kod premijerne publike (uglavnom kritičari i filmski novinari) ne izazove ono famozno „vau”, automatski se smatra podbačajem. Nepravedno, nerealno? Jeste, ali je upravo tako. Kriterijumi su na festivalima uvek previsoki, no, srećom po filmove, ne i presudni za njihov kasniji, lagodniji život u bioskopskim dvoranama širom sveta.

Iako su sa sobom doneli visoki nivo takozvane „američke samokritike”, oličene u korisnim i hrabrim temama o hladnoratovskim počecima, nekorektnostima i kreiranju sveta, o nastanku neprikosnovene agencije CIA i njenim prljavim poslovima, posle filmova „Dobar Nemac” Stivena Soderberga i „Dobar pastir” Roberta de Nira, već smo pisali, izostalo je ono važno „vau”. Na žalost, visoka očekivanja nije do kraja ispunio ni film „Pisma sa Ivo Džime” Klinta Istvuda (van konkurencije).

Odmah posle filma „Zastave naših očeva”, Klint Istvud je kao naličje iste ratne priče o čuvenoj američko-japanskoj bici na Pacifiku i ostrvu Ivo Džima, snimio „Pisma sa Ivo Džime”, film na japanskom jeziku, u celosti iz vizure japanskih vojnika pod komandom generala Tademičija Kuribajašija. Sa stanovišta istorije ratnih filmova u kojima se tradicionalno jasno i decidirano znalo ko su bili dobri a ko veoma loši momci, ovo je revolucionarno filmsko delo, za veliko poštovanje. Međutim, ukoliko se film analizira sam za sebe, uz praćenje onog što je autor unapred zadao, „Pismima sa Ivo Džime” može se zameriti sporost, nepotrebno veliki broj ponavljanja vojničkih refleksija o sopstvenoj bezizlaznoj sudbini, ali i poente filma do koje Istvud brzo seže, a onda je iznova koristi, bespotrebno potcrtava. Rat je uzaludna, preduga, preskupa i ponavljajuća rabota, glavna je poruka Istvudovog, vizuelno intrigantnog, filma tokom kojeg publika navija za japanske vojnike, tragične ljude od krvi i mesa, nečiju decu, očeve i supruge.

– Kada sada snimate ratni film o prošlosti, teško je ne pronaći poređenje sa onim što se danas dešava, jer svaki rat ima izvesne paralele u uzaludnosti i sveopštoj tragediji. Emocije majki koje su izgubile svoje sinove, dece koja su izgubila očeve i žena koje su ostale bez svojih muževa svuda su apsolutno iste, izjavio je, između ostalog, 76-godišnji Klint Istvud, dodajući da je i sam odrastao na američkim ratnim filmovima u kojima je sve bilo u svrhu propagande i u kojima su Amerikanci uvek bili glorifikovani dobri momci.

– Sa ovim filmom samo sam hteo da kažem da dobrih i loših ljudi ima svuda, i da su uvek najvažniji humanost i ljudske tragedije, rekao je u Berlinu legendarni glumac i reditelj kome se već „smeši” novi Oskar.

U trci za „Zlatnog medveda” je i „Zbogom Bafana” Danca Bilija Ogusta, dvostrukog kanskog nosioca „Zlatne palme”. Film se bavi surovim godinama aparthejda i sudbinom belog Južnoafrikanca, mladića Džejmsa Gregorija (Džozef Fajns), koji je, zato što zna lokalni jezik kosa, dobio posao čuvara u izolovanom zatvoru Roban Ajland, rezervisanom za južnoafričke crne političke zatvorenike. Najpoznatiji logoraš je Nelson Mendela (Denis Hejzbert), a Gregorijev zadatak je da ga uhodi, proverava pisma i posete. Od 27 Mendelinih godina u zatvoru, Gregori sa njim provodi 20; zbližavanje je bilo neminovno, Gregori menja nazore, koriguje predrasude i sam postaje zagovornik ravnopravnosti između belaca i crnaca u Južnoj Africi. Kao lik, Nelson Mendela je u drugom planu. Ogust se fokusira na pripadnike vladajuće bele manjine i njihove rasističke stavove.

„Zbogom Bafana” rađen je prema istinitoj priči i ličnostima (tu je i Gregorijeva supruga Glorija koju tumači Dajan Kruger), narativno je pravolinijski, egzaktan, edukativan i predug, snimljen da bi publici ama baš sve bilo jasno i da je lako i brzo dirne. Da je Ogust u tome uspeo, svedoče i sinoćne ovacije posle zvanične projekcije.

Pravo osveženje konačno stiže u vidu još jednog, za Oskara već nominovanog filma (nominovanim filmovima je, inače, Berlinski festival posvetio svojih prvih pet dana). Reč je o delu „Beleške o skandalu” Ričarda Ejra, vrsnog britanskog pozorišnog reditelja sa povremenim izletima u film u kojem briljiraju Džudi Denč i Kejt Blenčit (već je viđena i u Soderbergovom „Dobar Nemac”).

Ako poslednjih godina, u velikom svetu filma, postoji scenario koji je savršeno napisan, onda bismo mogli mirne duše da kažemo da je to ovaj, koji je prema romanu Zoe Heler napisao Patrik Marber. Priča se drži čvrsto kao stena, svaka dijaloška linija promućurni je korak više ka napetoj psihološkoj bici između dve žene i njihovih opsesija, a sve konce filma, disciplinovano i rediteljski mudro, drži Ejr. Performansi Denčove i Blenčitove su nadgradnja ove zanimljive, nepredvidive drame obojene humorom.

„Beleške o skandalu” je film pun tajni, onih o usamljenoj, i istom polu sklonoj Barbari (Džudi Denč), i onih o porodičnim i ličnim krizama opterećenoj Šibi (Kejt Blenčit) oko koje se plete prava paukova mreža, u i oko škole u kojoj obe dame rade kao profesorke.

Zvanična projekcija Ejrovog filma je večeras u isto vreme kada i svetska premijera „Klopke” Srdana Golubovića u teatru Delfi, u kojem se održavaju zvanične projekcije filmova iz takmičarskog programa „Forum”. I premijera „Guče” je večeras, u Sinemaksu na Potsdamer placu rezervisanom za premijere filmova iz takmičarskog dela „Panorame”. Posle „Guče” je i veliki parti uz živi nastup orkestra Bobana i Marka Markovića. Berlinom će večeras treštati trube.
Nazad na vrh Ići dole
https://slozna-braca.editboard.com/index.htm
 
Američka samokritika
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Složna Braća Indeks :: OZBILJNE PRIČE :: POEZIJA, KNJIŽEVNOST, KULTURA I UMETNOST-
Skoči na: