Dve ofanzive kongresmena povodom Iraka: zakonski zahtev šefu Bele kuće da povlači trupe s fronta i poziv šefovici Stejt departmenta na „saslušanje”
Vodećem tandemu vašingtonske spoljne politike stigle su dve kongresmenske poruke s vrlo neugodnim osporavanjem ovdašnjeg prioritetnog strateškog angažmana. Ukratko: jednim aktom je zatraženo, praktično, ubrzano okončavanje rata u Iraku, a drugim – preispitivanje spornih motiva za polazak, pre više od četiri godine, u taj vojni pohod.
Obe te ofanzive zakonodavaca uobličene su posle žestokog stranačkog prepucavanja tokom jučerašnjeg, produženog, radnog dana. Predstavnički dom je sinoć izglasao, sa 218:208, zakon koji od predsednika Džordža Buša traži da, dok on šalje pojačanja, uskoro počne povlačenje trupa iz Iraka. Nešto pre toga je nadležni komitet tog kongresnog doma odlučio da pošalje nalog šefovici diplomatije Kondolizi Rajs da se pojavi na „saslušanju” – povodom svojevremene netačne tvrdnje Bele kuće (kad je ona bila predsednikov savetnik za nacionalnu bezbednost) da se Bagdad u Nigeru snabdevao materijalom za proizvodnju nuklearnog oružja, što je onda poslužilo kao jedan od povoda za invaziju na Irak.
Administracija je odmah osudila takve kongresmenske akcije kao kontrapruktivne i kao plodove „partijskog političarenja”. „Noćas je Predstavnički dom glasao za naš neuspeh u Iraku i predsednik će staviti veto na taj zakon”, saopštila je Bela kuća.
Danas će, pretpostavlja se, i Senat usvojiti pomenuti zakon koji bi se onda predsedniku na potpis odneo 1. maja – na četvorogodišnjicu datuma kad je Buš objavio da su „završene glavne borbene operacije u Iraku”, da bi se potom rat nastavio u mnogo žešćem i komplikovanijem vidu. Izbor tog termina, s podsećanjem na neostvareno, potvrđuje da sukob između izvršne vlasti republikanaca i zakonodavne vlasti demokrata postaje sve žešći i da bi mogao da kao njihova glavna preokupacija opstane sve do predsedničkih izbora u novembru sledeće godine, a u međuvremenu i da utiče na mnoge druge unutrašnje i spoljne procese.
Prema zakonu kome Buš preti vetom, ključni detalji su sažeti u isticanju prvih dana u četiri meseca. Počinje se 1. majem, s pomenutim uručivanjem dokumenta u kome se, uz ostalo, oročava povlačenje trupa iz Iraka: da počne do 1. jula, ako tamošnja vlada ne ispuni zahteve za bitno poboljšavanje sada košmarnog stanja, a do 1. oktobra – ako Bagdad ostvaruje te zahteve, a da se u svakom slučaju glavnina američkih snaga vrati kući do 1. aprila sledeće godine.
Predsednikov veto će takve naume obesnažiti. Ali, tako pada i drugi deo istog zakona kojim se iz budžeta za dodatne ratne potrebe (u Iraku i Avganistanu) izdvaja još 124 milijarde dolara. Slede pregovori u kojima će obe strane nastojati da sa sebe skinu odgovornost za zapadanje u „ćorsokak” na političkoj i ratnoj sceni.
Poziv Rajsovoj na komitetsko „saslušavanje” njeni republikanci su ocenili kao „političko pozorište”, a ceo postupak, kojim je na saslušanje pozvano i rukovodstvo njihove stranke – kao specifičan „lov na veštice”. A ujedno će, kako je rekao kongresmen Tomas Dejvis, šefovicu Stejt departmenta „ometati u njenim diplomatskim naporima”, kojima je upravo objavljen „zgusnuti kalendar” – u kome dominiraju svestrani razgovori u NATO-u i s Rusijom, kao i iračko, iransko, izraelsko-palestinsko i kosovsko pitanje.
Predsedavajući Komiteta za nadgledanje i reformu vlasti demokrata Henri Veksman ističe, međutim, da je važno da se rasvetle okolnosti „lažne tvrdnje o snabdevanju Bagdada uranijumom iz Nigera”, što je navođeno među opravdanjima za napad na Irak, kao i da se Rajsova dosad nije odazivala na pozive da o tome svedoči. Isti komitet je juče odlučio da pozive na „saslušavanje” pošalje i drugim za administraciju neugodnim povodima – zbog nestajanja dela internetske prepiske Bele kuće i smenjivanja osam javnih tužilaca.