nagrada -Emsuri Hamzic

Prva medjunarodna nagrada za kreativnost ukrstanja kultura -Emsuri Hamzic

Medjunarodna nagrada za kreativnost ukrstanja kultura bice urucena
Emsuri Hamzic u Novom Sadu,u citaonici Gradskwe biblioteke ,Dunavska
1,u sredu 21.1.2009.u 19 sati u organizaciji Scene svih kreativnih uz
odgovarajuci program i nastup pesnika i pesnikinja
(Djordja Sladoja,Blagoja Bakovica,Jelena Stojsavljevic,Rajice Dragicevica,Sase Nisavica,Branislav,
Lidije Djogo, Branislav Zubovic,Nenada Jovicevica,mr Jovana
Mihajila,SSK,Ljubica Vukov Davcik,Sanja Petrovic,Divna
Bijelic...)kantautorke Vesne Stojkovic.
Nagrada se dodeljuje prema ideji i inicijativi knjizevnika Stojana Simica Krpice, uz podrsku Jovana Mihajila.
Kao i ostale nagrade za kreativnost, koje su dodeljene prema ideji
Krpice, i priznanje za kreativnost ukrstanja kultura sastoji iz plakete
i diplome, a dobitnik bira sledeceg dobitnika, odnosno nema lobiranja,
ni ziriranja,nagrada je prestizna i nije vezana za vrednost novca.
Emsura Hamzić

Emsura Hamzić, rođena 1958. godine u mestu Sveti Nikola. Diplomirala na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1981. Član je Društva književnika
Vojvodine i Društva pisaca BiH.
Uvrštena je u više antologija poezije i pripovijetke, za priče i pjesme
nagrađivana, prevođena je na više jezika. Nagrađivana je sa više
književnih nagrada i priznanja.
Živi i u Novom Sadu i u Sarajevu.

Emsura Hamzić, profesor književnosti i književnica, veći dio života
provela je u Sarajevu.Međutim, ratni vihor odnio ju je u Vojvodinu, sa
trogodišnjom kćerkom i mužem.Do početka rata objavila je dvije zapažene
knjige u "Svjetlosti", 1988. knjigu pjesama "Ugljevlje" koja je bila u
najužem izboru za Brankovu nagradu.Prije toga dobila je drugu nagradu
na Goranovom proljeću. 1999.godine novosadski "Svetovi" objavljuju joj
knjigu pjesama "Tajna vrata",koja je ušla u najuži izbor za prestižnu
"Vitalovu" nagradu, a beogradska "Prosveta" 2002.godine štampa njenu
knjigu pjesama "Boja straha". Kad je riječ o dječijem stvaralaštvu
objavila je jednu knjigu pjesama i priča za djecu "Kuća za dugu"u
izdanju "Slova" iz Vrbasa,a prvu knjigu kratkih priča pod naslovom
"Jerihonska ruža"1989.godine objavljuje joj sarajevski, tada veliki
izdavač "Svjetlost".Već tada ova knjiga izaziva nesvakidašnju pažnju i
nailazi na veoma pozitivan prijem i kod čitalaca,ali i kolega pisaca i
kritičara.2005. godine, "Narodna knjiga" objavljuje njenu knjigu priča
"Večeri na Nilu".

Alija Isaković, recenzent knjige "Jerihonska ruža" o pričama Emsure
Hamzić kaže:"Apsolutno vladanje građom i strukturom kratkog
pripovijedanja."
O knjizi veoma pohvalno,a neki i sa oduševljenjem pišu još i Željko
Ivanković,Ranko Sladojević, Miroslav Toholj,Miljenko Jergović, Miranda
Sidran, Semezdin Mehmedinović i mnogo drugih Sarajlija,ali knjiga i u
Beogradu dobija poklonike kakvi su Mihajlo Pantić,Miodrag
Perišić,Ljubiša Jeremić, Vladimir Pištalo,Nemanja Mitrović,Predrag
Marković...

Knjiga priča "Jerihonska ruža"bila je u najužem izboru za Andrićevu nagradu 1990.godine,a priče su uvrštene u više antologija.

U najnovijoj Antologiji fantastičke pripovijetke u BiH koja se pojavila
prošle godine u izdanju "Prosvjete" u Sarajevu,antologičar i književnik
Nenad Radanović kaže, izmedju ostalog:
"Emsura Hamzić se pred sam ovaj rat pojavila zbirkom priča Jerihonska
ruža,i to veoma reskom i zanimljivom,donijevši niz inovativnih
elemenata u fantastičku tradiciju Bosne i Hercegovine.Njene priče su
vizije prepune opomena,kao da su u pitanju gatanja koja nas se i te
kako tiču,jer se u njenim djelima redovito predstavljaju kao neodgodiva
zbilja koja nas danas ili sutra, neumitno čeka!..."
"Emsura Hamzić odavno već ne živi u našoj sredini,ali je Jerihonska ruža istinski datum bosanskohercegovačke fantastičke proze!"



Nakon petnaest godina, pojavila se prošle, 2005. godine nova knjiga
priča "VEČERI NA NILU" koju je objavila ugledna izdavačka kuća "Narodna
knjiga" iz Beograda,a njen urednik i recenzent bio je književnik i
književni kritičar, Vasa Pavković, koji o knjizi kaže:

"Reč je o jednom zaista dobrom rukopisu fantastičke proze..." "Ova
proza zahteva pažljivog čitaoca i višestruka iščitavanja, jer je
kontekst 13 priča i epiloga u knjizi veoma složen, i potrebna su mnoga
znanja o književnosti, sa sličnim piscima i sličnim pričama, za njeno
razumevanje!"


I ova knjiga izazvala je veliku pažnju kako kritike, tako i čitalaca,
ali i žirija.Naime, knjiga "Večeri na Nilu"za sada je bila u najužem
izboru za prestižnu nagradu Zlatno žensko pero koje dodjeljuje
"Politika Bazar", potom u najužem izboru za Godišnju nagradu Društva
književnika Vojvodine, te za uglednu nagradu za knjigu pripovijedaka
"Karolj Sirmai".

Iz više tekstova i prikaza objavljenih po izlasku i promocijama ove
knjige, izdvajamo dio teksta koji je objavljen u "Politikinom"
Kulturnom dodatku, iz pera stalnog kritičara, Slobodana Vladušića, pod
naslovom "Evropa i Orijent":

"Smatram da je jedan od glavnih kvaliteta zbirke Emsure Hamzić upravo
težnja da se, lišeno parodijskog aspekta, ponovo reaktuelizuje nešto
što bi se moglo opisati kao istočnjačka povest."


Književni kritičar iz Novog Sada Nenad Šaponja knjigu priča "Večeri na
Nilu", okarakterisao je kao jednu od najboljih knjiga proze kod nas!

"To je knjiga koja je suštinska, duboko istinita i po mnogo čemu
neuobičajena i drugačija, baveći se naoko jednostavnim stvarima, ali
koje zapravo, uopšte nisu jednostavne!" – oduševljeno kaže ovaj
kritičar.

U novosadskom "Dnevniku", M.Živanović o knjizi piše ovako:

"Trinaest čudesnih priča Emsure Hamzić, sa prologom i epilogom, su
pravi primeri lirske proze u kojima se raskošna duša u različitim
registrima i intonacijama uštimava i traži pravi ton''.

Njen roman "JABANA" objavljen je 2007. godine kod dva izdavača , u
Narodnoj knjizi iz Beograda i Bosanskoj riječi iz Tuzle i Vupertala.

Ova knjiga naišla je,takođe, na izuzetan odjek i odziv, kako čitalaca,
tako i kritike.Takođe se našao, kao i ranije knjige, u najužem izboru
za prestižne nagrade kao što su Žensko pero (među pet autorki), za
Međunarodnu nagradu Meša Selimović koja se dodjeljuje u Tuzli za
najbolji roman napisan na prostoru BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije,
potom u izboru nekih članova žirija za Ninovu nagradu itd.O romanu
Jabana pisali su, između ostalih, Mileta Aćimović Ivkov, Milica Mićić –
Dimovska, Franja Petrinović, Dragana Beleslijin, Darko Bradić…


2008. godine, neposredno pred Sajam knjiga u Beogradu, pojavila se osma
knjiga Emsure Hamzić, knjiga pesama, SEMIRAMIDIN VRT, u izdanju
Izdavačke kuće Orfeus iz Novog Sada. Knjiga je nedavno promovisana u
Biblioteci Novog Sada u Dunavskoj 1. O knjizi su nadahnuto, I sa
izuzetnim uvažavanjem celokupnog dela autorke, govorili Saša Radojčić I
Dragana Beleslijin.

TUDJINA KAO USUD I UDES

Emsura HAMZIĆ: „JABANA", Narodna knjiga, Beograd, 2007.god.

"Ovo je, prije svega, roman silovite, vrtložne svijesti, jer sve što se
u njemu zbiva predstavlja, zapravo, snimke unutrašnjih stanja,
fragmente snova i fantazmagorija jedne zlosrećne, opustošene i
istorijom ošamućene individue."

Darko Bradić

LUDILO KAO IMPERATIV PISANJU

'Njen roman-prvenac, Jabana (Narodna knjiga, 2007), vešto je vođenje
čitaoca kroz halucinatorno-iluzorne tokove svesti i podsvesti
junaka-pripovedača, bez gubitka narativnog toka i sa intrigantnom
radnjom koja, što zbog nagoveštenog ludila kazivača, što zbog same
činjenice da horizont očekivanja čitaoca pod pričama o vladarskim
porodicama često podrazumeva komercijalnost, doprinosi da se Jabana –
poslužimo se opštim mestom književne kritike – čita ''u jednom dahu''.


Emsura Hamzić: „Semiramidin vrt", „Orfeus", Novi Sad, 2008.god.
" Istovremeno, Jabana je u Semiramidin vrt unela i orijentalistiku kao
ishodište inspiracije, što se nedovoljno pažljivom čitaocu može učiniti
kao pokušaj izmeštanja jedne stvarnosti u okvire egzotičnosti i
istoričnosti, ali što Semiramidinom vrtu daje drukčiju konotaciju u
kontekstu literarnog opusa Emsure Hamzić. Sejmeni se, tako, čitaju i
kao iskorak u sferu arhaičnosti i intertekstualnih relacija sa usmenom
poezijom i sevdalinkama, ali i, u kontekstu svakako nasumično odabranih
modela čitljivosti, i kao vera u moć umetnosti reči ".
Dragana Beleslijin


ŽIVOT KAO TUĐINA

( Emsura Hamzić : „Jabana", Narodna knjiga, Beograd,

2007.godine)

.
" Zapitanost o svom identitetu, u stalnom traganju za njim, da se
izvede iz oblasti neodređenosti, neodređenosti koja gotovo da dobija
atribute nekog subjekta kojeg treba identifikovati, locirati, ali on
tome izmiče, zarad množine identiteta, množine patnji i nepripadnosti,
u krajnjem slučaju, čak i svetu iz kojeg potiče, a za koji ga vezuju
slike užasa, surovosti, čak i sopstvene surovosti, jer bez nje ne bi
opstao. Samo rajske lepote Mevlaninih stihova mogu se postaviti pored
sultanovih doživljaja iz detinjstva, idealizacije majčinske zaštite i
brige."
Milica Mićić Dimovska

Emsura Hamzić, Semiramidin vrt; Orpheus; Novi Sad, 2008

" Ali helenizam je u još jednom zanimljivom pogledu mogući ključ za
čitanje Semiramidinog vrta Emsure Hamzić. Aleksandar, Kasandra,
Persija, prostori Levanta, konačno i naslov knjige! – svi ovi i mnogi
drugi pažljivo postavljeni elementi u koje se mogla usidriti poetska
imaginacija, nesumnjivo upućuju na prostore dodira i stapanja kultura
Istoka i Zapada. Helenistička kultura je nastala kao amalgam velikih
istorijskih i civilizacijskih formi. Pesma je takođe jedan amalgam,
pesme ove knjige su to, izvan svake sumnje. " Saša Radojčić